Back to Top
Vigilante banner image

Amérika Latina i Karibe no ke migrantenan venezolano


June 3, 2023 • 3 minüt pa lesa

Un gran mayoria a ekspresá nan mal kontentu i pensamentu negativo pa ku migrantenan venezolano na nan pais.

CARACAS – Un informe di e Banko Interamerikano di Desaroyo i Programa di Nashonnan Uní pa desaroyo, ta konta ku un 62% di e poblashon di Amérika Latina i Karibe no ta di akuerdo pa risibí migrantenan venezolano. E datonan aki ta bini di un elaborashon propio ku base na e datonan di Latinobarómetro 2020 i enkuestanan di Gallup di 2016 i 2019.

E poblashon di Perú, un 81% i Ecuador, 80%, ta loke ta keda manifestá mas haltu den rechaso di yegada di migrantenan venezolano. Colombia, ta e pais ku mas ta risibí migrashon venezolano, tambe a manifestá un rechaso haltu di 70%.

Inkluso a indiká ku e predisposishon di kolombiano nan pa risibí personanan migrante en general ta abou, pero e datonan ta revelá ku esaki ta ainda ménos ku venezolanonan.

Den último añanan, Amérika Latina i Karibe a tuma mas ku 80% di e venezolano nan ku a migra, kua ta suma alrededor di 6.8 mion di persona te ku ougùstùs di 2022.

Migrantenan venezolano
“Un mundu mihó pa e poblashon migrante na Amérika Latina i Karibe”, manera e informe ta titulá, ta señalá ku e region tabatin 7 mion di persona migrante na 1990 i a bai na 15 mion den 2020. E krísis migratorio masivo na Venezuela, ku ta konstituí un éksodo mas signifikativo di e último 50 añanan den hemisferio oksidental, a originá un di e situashonnan mas desafiante di mundu debí na intensidat den un periodo korto. Alrededor di 6.8 mion di persona venezolano a emigrá te ku luna di ougùstùs di 2020.

Aunke ku migrashon ta impulsá produktividat, ta stimulá inovashon i ta generá sosiedatnan mas diverso, fluho nan repentino ta okashoná preshon ku ta afektá e pobresa, e desaroyo i e dinámika demográfiko.

A splika ku ademas ku poblashon lokal por teme den deterioro di su situashon ekonómiko komo konsekuensia di e yegada di e poblashon migrante. Tambe por tin e persepshon ku krímen i delinkuensia por oumentá.

E informe ademas ta detayá algun eksperimento pa intentá kambia e aktitut positivamente ku e poblashon lokal tin di inmigrashon. E intervenshonnan a keda realisá na entre otro Perú, Ecuador, Colombia, México, Chile, Trinidad & Tobago, Repúblika Dominikana, Costa Rica i Barbados.

Perú
Perú ta entre e mayor reseptor nan di mundu di personanan migrante prosedente di Venezuela. Esaki a registrá un total di mas ku 941.000 venezolano na yüni di 2020, sifra superá solamente pa Colombia.

Na 2022, segun un informe, Perú tabata konta ku 1.2 mion di persona migrante prosedente di Venezuela, di kua mas ku 80% ta biba na Lima.

Segun e resultado nan , e 81% di e poblashon di Perú ta preokupá pa e yegada di migrantenan i ta konsiderá ku ta negativo pa risibí nan.

Ecuador
For di 2019, Ecuador ta entre e paisnan ku mas ta risibí migrantenan venezolano, ku 389 mil persona registrá te ku yüni 2020.

Debí na oumento di fluho di poblashon migrante di Venezuela, Ecuador a hasi su polítika migratorio mas severo na 2018.

Aki tambe, e opinion di e poblashon ta ku migrantenan, spesialmente di Venezuela, a deteriorá e fluho migratorio den e último 5 añanan.

E 57% ta konsiderá negativo pa risibí personanan migrante di Amérika Latina. Esaki debí na rechaso kontra personanan migrante di e region, spesialmente di Venezuela.

Colombia
Colombia den aktualidat ta un pais emisor, reseptor i di tránsito migratorio.

Den e kaso aki, 67% di e kolombiano nan ta pensa ku e migrantenan ta un karga pa Estado, 68% ta kere ku migrantenan ta kousa un oumento den krímen i 65% ta konsiderá ku migrantenan ta kompetí ku e poblashon pa puestonan di trabou.

Den kaso di migrantenan venezolano, 79% di e kolombiano nan no ke pa e pais risibí nan.

México
Ademas di tin un mayor resistensia, pa e poblashon migrante, en general, e promedio di e poblashon latinoamerikano, tin rechaso na venezolanonan.

66% di mehikanonan ta konsiderá negativo di risibí migrantenan di Venezuela, 57% ta ekspresá meskos pa e poblashon migrante di otro pais nan i 58% ta konsiderá negativo di risibí migrantenan pafó di e region.

Trinidad & Tobago
E migrashon venezolano na Trinidad & Tobago, a pasa di representá 3% di e total migrantenan den 1990, pa nifiká poko mas di 30% den 2020.

Ta kalkulá ku 34.100 siudadano venezolano ta biba na Trinidad & Tobago den 2022. Den e mesun informe, a indiká ku e pais a risibí mas di 20.000 petishon di asilo di siudadanonan venezolano entre 2015 i 2021.

Meskos ku otro islanan den Karibe Sur, e situashon di venezolanonan na Trinidad & Tobago tabata spesialmente kompleho, debí na sirkunstansianan teritorial i limitashon di kapasidat di institushonnan.

Repúblika Dominikana
Na 2020, e 82% di e poblashon migrante ku tabata biba na Repúblika Dominikana tabata haitiano. E desaroyo di e sektor agríkola dominikano, sumá na pobresa i inseguridat na Haiti, ta figurá komo e kousanan prinsipal di e situashon aki.

E pais a risibí ademas, mas resientemente, personanan migrante di Venezuela ku ta yega en buska di oportunidatnan pa e instabilidat polítiko i ekonómiko ku nan pais ta aden. Den 2020 e poblashon venezolano a representá 6% di e poblashon migrante na Repúblika Dominikana.

Barbados
Ta eksistí un bashí pa loke ta trata estudionan hasí pa analisá i aportá evidensia pa ku e impakto di migrashon na Barbados. Esaki spesialmente ora ta trata di fluho nan migratorio mas resiente.

Login