Back to Top
Vigilante banner image

Plan gubernamental di 4 aña no ta sufisiente pa kombatí problemanan di klima


April 25, 2024 • 2 minüt pa lesa

SKALO,– Na febrüari último e presidente di Banko Sentral, Richard Doornbosch, a risibí oportunidat pa duna palabra na e “2024 CARTAC Climate Risk Workshop” kaminda e énfasis tabata tokante kon pa drecha kordinashon entre e diferente institutonan p asina mitigá tur e riesgonan nobo relatá na kambio di klima.

Efektonan di kambio di klima ta inkluí nivel di laman ku ta oumentá, mas kalor, mas áwaseru, mas tormenta i asta mas sekura. Tur e kambionan aki tambe tin efekto riba e merkado finansiero na Kòrsou. Richard Doornbosch a duna durante su charla e punto di bista di Banko Sentral kaminda e instituto alabes a asta splika ki posishon nan lo tuma pa asina fasilitá e sektor finansiero na Kòrsou i Sint Maarten.

Un di e konfliktonan prinsipal ku ta fayando kun’é segun Doornbosch ta e echo ku planning di kompanianan i planning di gobièrnu nan ta entre 4 pa 5 aña. Sinembargo, planning finansiero tambe ta kore entre 3 pa 5 aña. Pa kombatí e riesgo di klima mester di un planning muchu mas largu, Doornbosch a splika. E efektonan di klima ta kore entre 30 pa 100 aña. I alabes e riesgonan di klima a kuminsá risibí atenshon un 40 aña pasá i pronóstikonan di 40 aña pasá, awor ta birando un realidat. Alabes Doornbosch a splika ku mester kuminsá alargá e límite pa traha planningnan di 4 aña. Asina nos por kuminsá plania i evaluá riesgonan muchu mas den futuro.

Un efekto ku ya kaba por nota di dje tokante kambio di klima na Kòrsou ta ku nèshinan di turtuga na Klein Kòrsou ta kore riesgonan grandi komo ku ya kaba nivel di awa a kuminsá subi. Aktualmente Klein Kòrsou ku su santu blanku, ta un dje playanan kaminda tin mas nèshi di turtuga. Banda di e kresementu rápido di turistanan ku ta bishitá e isla riba forma diario, turtuganan a sigui buta webu riba e isla basta konstante. Aktualmente tin diferente organisashon ku ta trahando riba un planifikashon adekuá kaminda turismo i e naturalesa riba e isla ta keda den balansa, pero segun representantenan di Sea Turtle Conservation Curaçao(STCC), efekto di ‘global warming’ tambe por afektá e naturalesa riba e isla.

Segun Ard Vreugdenhil di STCC, nan a nota ku e nivel di laman na Klein Kòrsou a kuminsá subi di nivel. E opservashon nan di STCC a konkluí ku ya kaba un kantidat di nèshi na Klein Kòrsou a bin hoga debí ku e laman tabata yega muchu serka di e nèshi. Pues e nèshi tabata keda muchu muhá den periodo ku e webunan tabata desaroyá. Turtuganan ta koba nan nèshi den santu i segun Vreugdenhil, mester kuminsá evaluá si a bira tempu pa boluntarionan kuminsá skùif e nèshinan mas leu for di laman riba un forma struktural.   

Login