Back to Top
Vigilante banner image

Tribon Martin a tene hopi amante di laman na kas durante vakashon


August 7, 2023 • 3 minüt pa lesa

Serka: un Tribon Martin landando serka di kosta na Lagun.

LAGUN— Un grupo di Tribon Martin, ku tabata bishita kostanan sùit di Korsou, a spanta hopi amante di laman i evitá landamentu durante vakashon. Esei ta lokual por konkluí for di reakshonnan riba retnan sosial.

Por konkluí, ku e bishita di e tribonnan, a restringí yu di Kòrsou bai landa durante vakashon. Durante luna di Yüli, kosta Sùit di Kòrsou, prinsipalmente na Playa di Lagun a konosé bishita serka di tres tribon martin (tribon krus) . Riba ret sosial por a mira diferente grabashon i foto di e martinnan landando serka. E fotonan a lanta alabes prekupashon di apstené di bai laman of aló ménos a lanta prekupashon bou di pueblo.

Hopi remarke riba ret sosial durante vakashon.

E tribon krus, Genus Sphyrna, tei haña rònt mundu. Tres di e nuebe sortonan na mundu por haña den área karibense/Kòrsou.  Entre otro e tribon krus ku kaska, e tribon krus lizu i e tribon krus grandi. E tiponan akí tin un aparensia komparabel ku otro, loke ta hasi identifikashon di e tribonnan akí kompliká na nivel di espesie. E tribon martin (krus) ta yagdó tòp, loke ta nifiká ku nan ta na tòp di nan ret di alimentashon i ku nan no tin enemigu natural. Tribon ta yuda tene nan populashon di presa salú pa medio di kome esunnan malu i heridá, miéntras nan tin influensia tambe riba plamamentu di nan presa. Den oséano tribon ta kontribuí na konservashon di populashon stabil di piská, i ref di koral i kama di yerba di laman salú, loke ta importante pa peska i ekonomia (turismo) di e islanan.

Na mundu te ainda no niun fatalidat humano registrá  kousá pa atake di e tribon martin. Segun e registro di (ISAF), International Shark Attack File), hamas den historia di e ser humano, un tribon martin a yega di mata un persona. Anto e sifranan di registrashon ta bai te ku siglo 16!. ISAF ta e úniko registro sientífiko konfiá na mundu. E museo nashonal di historia na Miami ta konfirmá tambe e datosnan di ISAF, esta tribon martin hamas a yega si asesiná un ser humano.

E rason ta simpel, e tribon no ta nada interesá den karni humano. Es mas, e tribon martin ta e tribon  mihó yagdó den osean. Esaki debí na su sistema natural di radar, pero tambe debí na e hecho ku su wowonan, na kada punta di e martin, ta drai 360 grado. Segun ekspertonan, un tribon martin hamas slo por faya na kome un ser humano, pasobra sientifikamente esei no por.  For di siglo 16, tabatin solamente 16 atake registrá riba ser humano, kual niun tabata fatal.

E úniko enemigu di e tribon martin (krus) ta ser humano. Tribon (krus) ta vulnerabel pa menasa humano. Sobrepeska, kontaminashon i kambio di klima ta faktornan ku por tin un influensia negativo riba e animalnan akí. De fakto en bes ku nos tin miedu di nan, ta nan mester tin miedu di nos. Tin hopi organisashon i individuo ku ta dediká nan mes na protekshon di tribon krus i e áreanan kaminda nan ta biba den área karibense. Un logro importante tabata institushon di áreanan protehá manera e Santuario di Tribon i Mamífero Marino Yarari (Yarari Marine Mammal and Shark Sanctuary) entre e islanan BES. Sinembargo esfuersonan èkstra ta krusial pa krea mas área marino protehá, redusí kontaminashon di oséano i promové práktika sostenibel di peska.

Tin chèns ku e tribonnan martin lo sigui bishita nos kostanan sùit . Pregunta ta kiko mester hasi na momento un persona ta den laman anto un tribon krus yega serka. Riba e vidionan grabá na Lagun, por mira klaramente ku ningun di e tres tribonnan no a mustra niun klase di interes pa ataka niun landadó. E miho konseho ta pa keda trankil i trata na sali fo’i laman, mas trankil posibel.

Login